fbpx
18/08/2021 pedja

Evropska turneja filma Borisa Malagurskog Crna Gora: Podeljena zemlja

 

Crna GoraNovi film srpsko-kanadskog režisera Borisa Malagurskog “Crna Gora: Podeljena zemlja” premijerno će biti prikazan u okviru Adria Film Festa u Beču, u petak, 3. septembra, u bioskopu Cineplexx Millennium City. Projekcija se održava u zajedničkoj organizaciji sa udruženjem SPKD Prosvjeta. Projekcija počinje u 20 časova, a po završetku filma Boris Malagurski će se predstaviti publici i odvojiti vreme za odgovaranje na pitanja.

Projekcija u Beču označava početak velike evropske turneje u okviru koje će se zatim održati svečane premijere u Nemačkoj – u Minhenu (04.09), Nirnbergu (05.09) u bioskopu CineStar Erlangen, Frankfurtu (08.09) u bioskopu CineStar (Mainzer Landstr.).

Po završetku turneje u Nemačkoj, Boris Malagurski će nastaviti gostovanja na svečanim premijerama u Cineplexx bioskopima u Austriji i to u Lauterahu (11.09) i Salcburgu (12.09).

Film će biti prikazan regularno, bez gostovanja Borisa Malagurskog, 12. septembra u terminima od 18:30 časova u Lincu, Gracu, Insbruku, u bioskopima lanca Cineplexx. U Nemačkoj, “Crna Gora: Podeljena zemlja” će biti prikazana takođe 12. septembra, u terminima od 17:00 časova, u Berlinu, Hamburgu, Hanoveru, Minhenu, Ofenbahu i Štutgartu, u bioskopima lanca CinemaxX. Termini od 17:30 časova rezervisani su za projekcije u bioskopima lanca CineStar u Augsburgu, Bonu, Karlsruhu, Ludwigshafenu i Villingen-Schwenningenu.

“Crna Gora: Podeljena zemlja” je dugometražni dokumentarni film srpsko-kanadskog reditelja Borisa Malagurskog, snimljen uz blagoslov blaženopočivšeg Mitropolita Amfilohija i Mitropolita Joanikija. Film analizira istorijske uzroke društvenih podela u Crnoj Gori i pokušava da odgovori na pitanje ko profitira od višedecenijske polarizacije društva.

U filmu se predstavlja poslednji intervju sa blaženopočivšim Mitropolitom Amfilohijem, kao istorijski zapis od nacionalnog značaja. Takođe su intervjuisani predsednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić, ministar pravde Vladimir Leposavić, akademik Matija Bećković i istoričar Jovan Markuš.

 

, , , , , , , , , , , ,